Rad NMN-a predstavljen na tematskoj sjednici Mreže kontaktnih točaka za migracije Vijeća Europe
Voditeljica NMN-a prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac sudjelovala je 30. siječnja 2026. na tematskoj sjednici Mreže kontaktnih točaka za migracije Vijeća Europe na temu razvoja nezavisnih mehanizama praćenja na granicama (NMP) čija je uspostava predviđena člankom 10. Uredbe o dubinskim provjerama u sklopu zajedničkog EU-ovog sustava za upravljanje migracijama (Pakt o migracijama i azilu). Radi se o prvom takvom tematskom sastanku koji je koncipiran kao forum za brainstorming, raspravu i razmjenu (preliminarnih) informacija o pravnim i drugim koracima koje poduzimaju države članice radi uspostave NMP-ova, posebice njihovom (planiranom) institucionalnom ustroju i metodološkim alatima. Inicijativu za navedenu istorazinsku razmjenu iskustava i dobrih praksi pokrenuo je Voditelj Uprave za migracije i izbjeglice Vijeća Europe gosp. Nikos Sitaropoulos nastavno na razgovore s prof. dr. sc. Getoš Kalac u sklopu sastanaka delegacije Vijeća Europe s predstavnicima NMN-a u Zagrebu u rujnu 2025., kada je zaključeno da postoji potreba za sistematičnom razmjenom ekspertize i iskustva među dionicima koji već provode ili tek planiraju početak provedbe praćenja poštivanja temeljnih prava na granicama, a kako je to potvrđeno i na sastanku Mreže kontaktnih točaka u studenome 2025.
Nakon uvodnog izlaganja gđe Clare Ovey, Ravnateljice za ljudska prava Vijeća Europe, gosp. Sebastian Rietz iz Tajništva Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) osvrnuo se na izazove koji se javljaju pri nadzoru granica, podsjećajući na CPT-ovo Izvješće za Hrvatsku iz 2020., kojim je država pozvana na obustavu policijskog zlostavljanja i pushbackova uz osiguranje provođenja učinkovitih istraga svih optužbi o takvim postupanjima. U navedenom je Izvješću CPT ujedno razradio kriterije koje mora ispuniti mehanizam praćenja temeljnih prava kako bi zadovoljio uvjete učinkovitosti i nepristranosti: ovlast provođenja redovitih i nenajavljenih inspekcija, neograničen pristup svim mjestima, osobama i informacijama, promatranje postupanja granične policije na kopnu i na moru te suradnja s ključnim dionicima. NMP-ovi trebaju imati potpunu strukturalnu neovisnost i operativnu autonomiju u odnosu na tijela nadležna za nadzor granice, moraju im biti osigurani adekvatni ljudski i financijski resursi, biti ovlašteni javno izvještavati izdavanjem jasnih preporuka, kao i direktno komunicirati s državnim odvjetnicima. Osvrćući se na Hrvatsku gosp. Sebastian Rietz istaknuo je kako NMN već ispunjava mnoge od CPT-ovih kriterija učinkovitosti i neovisnosti te je naglasio aktivan doprinos samog CPT-a u nastavku jačanja i razvoja hrvatskog NMN-a kroz bilateralnu razmjenu i podršku. Od ostalih izlaganja prvog dijela sastanka bitno je spomenuti ono gđe Aydan Iyiguengoer, predstavnice Agencije za temeljna prava (FRA),koja je podsjetila na Smjernice o uspostavi NMP-ova iz 2024., te najavila pilotiranje kao i skoro dovršenje Metodologije praćenja za NMP-ove, a čija se objava od strane FRA iščekuje od zadnjeg kvartala 2025.
U sklopu drugog dijela tematskog sastanka prof. dr. sc. Getoš Kalac predstavila je glavne pravne, metodološke i operativne odrednice rada NMN-a s naglaskom na jedinstveno opsežnom mandatu NMN-a koji istome omogućuje praćenje poštivanja temeljnih prava na svim relevantnim lokacijama i u objektima, uključujući policijske postaje, granične prijelaze, pomorska područja i zračne luke, prihvatilišta za strance kao i zelenu, plavu te zračnu granicu, u pravilu provedbom nenajavljenih nadzornih aktivnosti. Napomenula je kako NMN u tom smislu ima znatno širi mandat od mandata (budućih) NMP-ova temeljem članka 10. Uredbe o dubinskim provjerama, a što će izgledno i u Hrvatskoj ubuduće smanjiti opseg praćenja poštivanja temeljnih prava, odnosno mandat praćenja budućeg hrvatskog NMP-a suziti primarno na one lokacije na kojima će se provoditi dubinska provjera. U odnosu na NMN-ovo iskustvo, preporuke i izazove s kojima se aktualno susreću države članice EU u uspostavi NMP-ova, sa sudionicima sastanka je raspravljen NMN Factsheet.
Prisutni sudionici u samoj su se raspravi između ostaloga osvrnuli i na izazove vezane uz izvore financiranja NMP-ova prema Pakt o migracijama i azilu, za koje financiranje je od strane FRA pojašnjeno da nacionalna ministarstva, uključujući ministarstva zadužena za nadzor granica, mogu aplicirati na EU fondove (npr. AMIF ili TSA) za uspostavu ili podršku radu NMP-ova. Voditeljica NMN-a u tom je smislu ukazala prisutnima na moguće prigovore o nedostatnoj neovisnosti koji bi se mogli uputiti NMP-ovima u slučaju da njihovo financiranje bude osigurano iz EU fondova putem ministarstava koja su ujedno nadležna za nadzor granice, a koji se prigovor pri uspostavi hrvatskog NMN-a učestalo isticao, iako hrvatski NMN nije institucionalno povezan s Ministarstvom unutarnjih poslova niti s bilo kojom drugom državnom institucijom, već sastavljen isključivo od udruga civilnog društva i individualnog eksperta, s potpunom operativnom i izvještajnom autonomijom.
Nakon uvodnog izlaganja gđe Clare Ovey, Ravnateljice za ljudska prava Vijeća Europe, gosp. Sebastian Rietz iz Tajništva Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) osvrnuo se na izazove koji se javljaju pri nadzoru granica, podsjećajući na CPT-ovo Izvješće za Hrvatsku iz 2020., kojim je država pozvana na obustavu policijskog zlostavljanja i pushbackova uz osiguranje provođenja učinkovitih istraga svih optužbi o takvim postupanjima. U navedenom je Izvješću CPT ujedno razradio kriterije koje mora ispuniti mehanizam praćenja temeljnih prava kako bi zadovoljio uvjete učinkovitosti i nepristranosti: ovlast provođenja redovitih i nenajavljenih inspekcija, neograničen pristup svim mjestima, osobama i informacijama, promatranje postupanja granične policije na kopnu i na moru te suradnja s ključnim dionicima. NMP-ovi trebaju imati potpunu strukturalnu neovisnost i operativnu autonomiju u odnosu na tijela nadležna za nadzor granice, moraju im biti osigurani adekvatni ljudski i financijski resursi, biti ovlašteni javno izvještavati izdavanjem jasnih preporuka, kao i direktno komunicirati s državnim odvjetnicima. Osvrćući se na Hrvatsku gosp. Sebastian Rietz istaknuo je kako NMN već ispunjava mnoge od CPT-ovih kriterija učinkovitosti i neovisnosti te je naglasio aktivan doprinos samog CPT-a u nastavku jačanja i razvoja hrvatskog NMN-a kroz bilateralnu razmjenu i podršku. Od ostalih izlaganja prvog dijela sastanka bitno je spomenuti ono gđe Aydan Iyiguengoer, predstavnice Agencije za temeljna prava (FRA),koja je podsjetila na Smjernice o uspostavi NMP-ova iz 2024., te najavila pilotiranje kao i skoro dovršenje Metodologije praćenja za NMP-ove, a čija se objava od strane FRA iščekuje od zadnjeg kvartala 2025.
U sklopu drugog dijela tematskog sastanka prof. dr. sc. Getoš Kalac predstavila je glavne pravne, metodološke i operativne odrednice rada NMN-a s naglaskom na jedinstveno opsežnom mandatu NMN-a koji istome omogućuje praćenje poštivanja temeljnih prava na svim relevantnim lokacijama i u objektima, uključujući policijske postaje, granične prijelaze, pomorska područja i zračne luke, prihvatilišta za strance kao i zelenu, plavu te zračnu granicu, u pravilu provedbom nenajavljenih nadzornih aktivnosti. Napomenula je kako NMN u tom smislu ima znatno širi mandat od mandata (budućih) NMP-ova temeljem članka 10. Uredbe o dubinskim provjerama, a što će izgledno i u Hrvatskoj ubuduće smanjiti opseg praćenja poštivanja temeljnih prava, odnosno mandat praćenja budućeg hrvatskog NMP-a suziti primarno na one lokacije na kojima će se provoditi dubinska provjera. U odnosu na NMN-ovo iskustvo, preporuke i izazove s kojima se aktualno susreću države članice EU u uspostavi NMP-ova, sa sudionicima sastanka je raspravljen NMN Factsheet.
Prisutni sudionici u samoj su se raspravi između ostaloga osvrnuli i na izazove vezane uz izvore financiranja NMP-ova prema Pakt o migracijama i azilu, za koje financiranje je od strane FRA pojašnjeno da nacionalna ministarstva, uključujući ministarstva zadužena za nadzor granica, mogu aplicirati na EU fondove (npr. AMIF ili TSA) za uspostavu ili podršku radu NMP-ova. Voditeljica NMN-a u tom je smislu ukazala prisutnima na moguće prigovore o nedostatnoj neovisnosti koji bi se mogli uputiti NMP-ovima u slučaju da njihovo financiranje bude osigurano iz EU fondova putem ministarstava koja su ujedno nadležna za nadzor granice, a koji se prigovor pri uspostavi hrvatskog NMN-a učestalo isticao, iako hrvatski NMN nije institucionalno povezan s Ministarstvom unutarnjih poslova niti s bilo kojom drugom državnom institucijom, već sastavljen isključivo od udruga civilnog društva i individualnog eksperta, s potpunom operativnom i izvještajnom autonomijom.